WORLD NEWS FOR MONTENEGRO DIASPORA
Choose language:
AUTOR: M.JAHOVIĆ
GDNUS-Nedavno je osnovan Bošnjaki demokratski pokret na čijem ste čelu. Koji su razlozi te cilj i misija osnivanja BDP-a?
SŠ-Rješenjem Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim orgnaizacijama od 17. septembra 2024. godine u Registar političkih partija upisan je Bošnjački demokratski pokret (BDP).
Za one koji su manje upućeni podsjetiću vas da smo 31. jula ove godine, dakle prije nešto manje od dva mjeseca izašli u javnost i kazali da želimo formiranje novog političkog projekta. Ozbiljno i sistemski smo pristupili organizaciji takvog jednog zadatka, koji je pored ove važne i suštinske dimenzije, imao i ovu formalno-pravnu- a koja se odnosi na ispunjavanje uslova iz Zakona o političkim partijama.
Organizovali smo su u datim okolnostima u vrlo kratkom vremenskom periodu nakon izglasavanja 44. rekonstruisane Vlade, pokazujući zrelost da ne razmišljamo svi na isti način. Tada smo jasno poručili da rukovodstvo pređašnje političke partije kojoj smo dominanto pripadali je usko orijentisano lukrativnim i partikularnim interesima, te da kao takvo nije i ne može biti sinonim za cjelokupan bošnjački narod u Crnoj Gori.
Tri entiteta dominatno određuju naziv naše političke organizacije: Bošnjaci kao državotvoran narod u zemlji naših djedova, i državi naše djece, Demokratski – jer nam je stalo do demokratskih tekovina i sistema vrijednosti koje nosi smatrajući da ona prethodna stranka kojoj smo davali podršku i oblikovali je u važan politički projekat nije više bila demokratska i u posljednje vrijeme poprimila je oblike autokratije, te Pokret- zato što istinski želimo kretanje u budućnosti u namjeri da bošnjačku zajednicu vratimo na pijedastal koji joj pripada.
Pokret će biti potpuno otvoren i za sve slobodnomisleće ljude, uključujući i one koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, već se iskazuju na drugi način, a što je kroz Ustav Crne Gore jasno prepoznato. Da bi bili dio našeg tima dovoljno je da žele istinski da unaprijede položaj zajednice i svih građana Crne Gore. To će Pokretu dati dodatnu vrijednost. Nacija se ne dokazuje, ona se iskazuje, ona je za mnoge lični i subjektivni osjećaj, pa će vrata našeg pokreta biti otvorena i za takve ljude. Etons sam po sebi ne može biti nikakva prednost, ali ni slabost.
Pored bavljenja identitetskim pitanjima, tradicije, ali i kulturološke i jezičke posebnosti, te sveukupne problematike prava manje brojnih naroda u Crnoj Gori, kuriozitet našeg političkog djelovanje biće snažna zastupljenost pitanja iz ekonomske sfere koja mogu i trebaju biti objedinitelj svih građana. To je prije svega naš najveći interes- kvalitet života ljudi i veći životni standard- te je iz tog razloga naglašavamo da ćemo i ovim temama raspravljati i davati im na značaju na relaciji više zainteresovanih stakeholdera.
GDNUS- Bili ste u Bošnjačkoj stranci. Duži period ste ukazivali na propuste u radu vrha te partije. Konačan razlaz sa njima desio se u momentu , kada je ta partija odlučila da uđe u koaliciju sa prosrpskim i proruskim strankama u Crnoj Gori. Da li ta odluka BS-a šteti interesima Bošnjaka i generalno crnogorskim nacionalnim interesima?
SŠ-Tako je, u BS-u sam obnašao mnoge dužnosti preko deceniju. U više navrata sam bio član Glavnog odbora i Izvršnog odbora stranke. Dva puta sam bio predsjednik mladih BS-a koji je oba puta biran Kongresom kao najvećim organom tog partijskog entiteta. Bio sam preko četiri godine i portparol partije. Bošnjačku stranku sam učlanio u Evropsku narodnu partiju (EPP) 2019. godine u vrijeme dok sam obnašao dužnost međunarodnog sekretara. Tada je BS slijedila svoj program i politička načela te kao takva bila respektabilna politička organizacija.
Nakon dešavanja oko rekonstrukcije 44. Vlade krajem jula ove godine, cijenili smo da naša uloga ne bi trebala biti samo i isključivo posmatračka i konzumentska, već pokretačka i kreatorska. Zato smo danas i ovdje u najmeri da Pokret učinimo takvim. Kao odgovorni ljudi nismo mogli dozvoliti jedan takav oportunistički pristup politici.
Jasno smo artikulisali htijenja našeg naroda, usmjerićemo se prema potrebama ljudi, ovo je odgovor na zov naroda, narodni odgovor u odnosu na pojedinačne i partikularne interese uobličene kroz novoformirane resore, iscjepkane i fiktivno napravljene kroz gasne rezervoare i naftne bušotine koji se žele predstaviti kao interesi naše zajednice.
GDNUS-Kako ocjenjujete stanje u crnogorskom društvu u protekle 4 godine.
SŠ-Moj doživljaj svih tih vlada koje su bitisale u protekle 4. godine jeste da su bile nestabilne. Potpuno je normalno da u parlamentu imate različita mišljenja, ali nije prirodno da u samoj Vladi imate različita mišljenja. Imamo situaciju da Vlada djeluje kao raštimovani orkestar, da konstituenti vlasti nijesu saglasni po mnogim pitanjima, ona je heterogena i mnogo kompleksna. Ova sadašnja je najglomaznija u crnogorskoj istoriji, a možda i na tlu Evrope. Mnogo veće zemlje sa milionskim brojem stanovnika imaju mnogo manje članova vlade. Dakle, 32 člana Vlade za ovako malu zemlju samo su preglomazna administracija i ta činjenica ne doprinosi onoj tezi da je javna uprava servis svih građana i da treba da bude racionalna i efikasna. Nije normalno da imate izmišljene i fiktivne resore koji su nekada bili na nivou odjeljenja, direktorata, uprava, agencija, a danas su pretvoreni u ministarstva da bi se zadovoljili nečiji politički apetiti. To nije u redu. Normalna vlada treba da funkcioniše homogeno, da ukoliko ima različite stavove po određenim pitanjima iste usagalsi prije samog konstituisanja vlade, te eventualno stavi moratorijum na određena pitanja. Sve te vlade od 2020. godine pokazale su jednu heterogenost i kompleksnost. Građani ne žive bolje. Tome svakodnevno svjedočimo po rastu cijena životnih namirnica i energenata. Inflacija je sve više prisutna, ona je dobrim dijelom uvezena, ali je i plod jedne političke nestabilnosti koju konstantno imamo u Crnoj Gori. Da bismo govorili o prosperitetu i svakom drugom napretku, potrebno je da imamo političku stabilnost.
GDNUS-Da li smatrate da sa ovakvom vlašću Crna Gora može postati članica EU do 2028. godine.
SŠ-Inače sam optimista, kako u politici, tako i u životu. Međutim, veoma je teško prognozirati takav ishod do 2028. godine iako bi takva agenda trebala biti objediniteljska u crnogorskom društvu. Imamo zaoštren odnos susjedne Hrvatske prema zvančnicima u Crnoj Gori koji su proglašeni personama non grata. Podsjetiću da je Hrvatska tradicionalno prijateljska zemlja i naš prvi EU susjed, članica NATO saveza. U Vladi su političke stranke koje ne priznaju nezavisnost susjednog Kosova. Čini mi se da to ne doprinosi regionalnom snaženju odnosa zemalja Zapdnog Balkana, pa samim tim i usporava naš evropski put.
GDNUS-Da se vratimo i Bošnjačkom demokratskom pokretu. Koji su to politički principi koje ćete zastupati?
SŠ-Naš akronim i skraćenica je BDP, te kao takav ima i ekonomsku simboliku – BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA. Možda jeste simbolično ali za nas je skoro pa jednako pored nacionalnog identiteta važan i ekonomski identitet.Imajući u vidu činjenicu da je u posljednjim godinama u potpunosti zbačena predvidiva ekonomska normalnost i skoro pa stalno imamo prisutnost krize koja za rezultat ima, a čemu svakodnevno svjedičimo- rast cijena životnih namirnica i energenata, te drastičnu promjenu poslovnog okruženja.Gdje je Crna Gora u svemu tome ako znamo da je dobar dio građana zabrinut za ekonomsko stanje u državi, šta je sa ljudskim resursima kao čini mi se najvažnijem u procesu stvaranja nove vrijednosti, kako možemo amortizovati i smanjiti odlazak visoko obrazovanih ljudi iz zemlje tzv. „brain drain“, šta je sa sjevernim regionom i manje razvijem opštinama koje su uglavnom u ovom regionu, kakva je perspektiva razvoja infrstrukrurnih projekata koji treba da dodatno približe naše gradove, opštine i sela, na kakvom nivou razvoja je naša poljoprivreda, šta je sa državnim budžetom, naročito onim dijelom koji se odnosi na kapitalne investicije, sve više prisutnom inflacijom, koju svi mi kao domaćini i te kako osjetimo, ... Sve su to pitanja od suštinski važna za život naših ljudi i posvetićemo im punu pažnju.
Sigurni smo da je ova ideja ima utemeljenje u narodu, ona je plod razgovora velikog broja ljudi i odgovor na stanje koje želimo da mijenjamo na bolje.
Slijedi nam mukotrpan rad na snaženju infrastrukture, osnivanju opštinskih organizacija i pozicioniranju partije na političkom nebu Crne Gore. Očekuje nas ozbiljan rad na terenu, jačanje naše mreže i infrastrukture, mnogo razgovora kroz uspostavljanje nove političke kulture, razmjene mišljenja i dijaloga. Bićemo prisutni u svim sredinama gdje žive naši ljudi, nećemo štedjeti energiju i vrijeme se im se posvetimo i pomognemo u rješavanju svih problema koje imaju.
Već u narednim mjesecima planiramo I Kongres Pokreta na kome ćemo izabrati rukovodstvo, kompletirati sve organe pokreta, te usvojiti sva važna strateška dokumenta.
GDNUS-Na osnivanju početkom avgusta poručili ste da će BDP biti opcija broj jedan , među bošnjačkim narodom. Mladi i obrazovani čine i okosnicu BDP-a. Kakva su vaša očekivanja?
SŠ-Bošnjački demokratski pokret će biti naša šira porodica, simbioza ljudi različitih profila od kojih svako očekuje da ima makar osjećaj pripadnosti. Od toga koliko kvalitetnih ljudi bude okupljeno i ujedinjeno oko vrijednosti i ideologije partije, to će pretpostavke za naš rast i razvoj biti izglednije i izvjesnije. Neće biti lako, početak je priče, ali sam optimista da možemo i moramo ponuditi građanima alternativnu opciju- opciju koja će u godinama pred nama biti superiornija i opcija broj 1. za bošnjački narod u Crnoj Gori.
Ono što možemo da obećamo jeste istrajnost i iskrenost u politčkoj borbi koju vodimo. Taman kada smo pomisli da smo našli sve odgovore, promijenila su se pitanja. I opet iznova. No, neće nam biti teško da trajemo I oblikujemo novu političku realnost.
GDNUS-Koga na političkoj sceni Crne Gore vidite kao partnera , a ko u ovom momentu ne može biti vaš saradnik?
SŠ-Naš princip je da ćemo razgovarati sa svima. Politički polovi u Crnoj Gori su realnost. One strukture koje prihvataju i uvažavaju naše specifičnosti- biće naši bliži partneri. U ovom momentu smo okrenuti snaženju sopstvene mreže i razvoju potencijala koji imamo. Biće prilike da o tome razgovaramo nakon što konstituišemo sve organe pokreta.
GDNUS-Smatrate li da Crna Gora ima dovoljno političke i građanske mudrosti da se odupre malignim uticajima Beograda i Moskve i ponovo vrati na pravi put, koji je vodi u porodicu razvijenih evropskih demokratija?
SŠ-Naša zalaganja na vanjskom i međunarodnom planu su jasna, Crna Gora mora nastaviti svoj evropski put i postati prva naredna članica EU. Takav pristup nema alternativu. Upravo naša okrenutost zapadu jeste i jednim dijelom utemeljena u činjenici da naši ljudi žive upravo u zemljama Zapadne Evrope. Jačanje pozicije Crne Gore u okviru NATO saveza je takođe naš programski važan segment.
Najveći interesi našeg naroda su u potpunosti komplementarni i u saglasju sa onim što je opstanak Crne Gore kao građanske države, multietničke i multivjerske, članice EU i NATO saveza u kome su Bošnjaci ravnopravan i uvažen narod, partner i saveznik državi, a nikada sluga ili vazal za tuđe interese. Bliska saradnja sa našim tradicionalnim prijateljima iz drugih naroda sa kojima činimo multietničnost i viševjerski sklad je zalog za tvorenje zajedničke budućnosti.
Naša politika se može okarakterisati kao pacifistička, u najboljoj namjeri zainteresovana za bliže relacije i snažnije odnose sa susjedima, uz puno poštovanje državnog suvereniteta i integriteta države u kojoj žive.
Međunarodnoj zajednici bićemo partner i sagovornik na sve one teme koje su od interesa za bošnjački narod i nezavnisnu i suverenu Crnu Goru.
GDNUS-Brojna je dijaspora iz Crne Gore. Na koji način treba uspostaviti saradnju i odnose sa našim iseljenicima.
SŠ-Naša nastojanja nijesu subverzivna, već dobrosusjedska, uz izraženu spremnost za izgradnju društva različitosti. Takvu hipotezu potkrepljuju brojni primjeri, a jedan od najeklatantnijih su i naše iseljeničke zajednice- naša dijaspora koje decenijama unazad bivstvuje na prostorima zemalja Zapadne Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, Republike Turske, ali i u zemljama regiona Zapadnog Balkana.
To su ljudi koji su naši najbolji ambasadori i predstavnici u zemljama u kojima žive i rade. Tokom ljetnjeg odmora su iznova boravili u našim čaršijama, podupirući i našu ekonomsku aktivnost, pomažući rodbini i prijateljima, brinući za svoju domovinu i pitajući se u kom pravcu ide. Uvijek su tu kada treba podržati kvalitetne projekte, učestvuju u mnogim humanitarnim akcijama, mnogi od njih su i investitori, a vrlo često supstituišu ono što bi trebalo da rade državni i lokalni organi. Kroz razgovore sa njima osjećamo zabrinutost i zebnju, pitaju se kuda to Crna Gora ide i šta će biti sa njihovim vatanom i zavičajem.
Dijaspora je naš veoma važan resurs. Snaženje odnosa sa njima će nam biti veoma važno. Upravo je glas dijaspore bio jako važan da u smislu neophodnosti nova političke ponude koju predstavljamo.
GDNUS-Vaša poruka našiom čitaocima.
SŠ-Raduje me uspostvaljanje prvog kontakta sa vašim čitaocima. Nadam se skorijoj posjeti SAD-u i vašem predstavništvu u Čikagu.
