Parlament dao zeleno svjetlo za arapske investicije

IZVOR: POBJEDA- AUTOR:M.J. GDNUS

Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o potvrđivanju Sporazuma između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina koji je proteklih dana problematizovan u javnosti.

Glasalo je ukupno 60 poslanika, od čega je njih 46 bilo za, 10 protiv, a četiri uzdržana.

Nijedan od osam amandmana DNP-a nije dobio podršku poslanika. Oni su se, između ostalih, odnosili na to da polovina vrijednosti investicija bude na sjeveru, da barem jedan projekat bude u opštini sa većinskim srpskim stanovništom, da se eksproprijacija ne odnosi na imovinu svih vjerskih zajednica, te da budu poznati stvarni krajnji vlasnici investitora, izvođača, podizvođača i konsultanata, nijesu dobili podršku poslanika.

Osim toga, poslanici nisu prihvatili amandman nezavisne poslanice Jevrosime Pejović kojim je tražila da se projekti, koji bi se realizovali kroz ovaj sporazum, ne tretiraju kao javni interes.

Prethodno je usvojen Zakon o potvrđivanju Sporazuma između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji sa 50 glasova za i 10 protiv.

Zadiranje u prava

Nakon gotovo desetočasovne rasprave, neposredno prije glasanja, Ilir Čapuni (Albanska alternativa) je tražio prekid sjednice pozivajući se na Zakon o nacionalnim manjinama ukazujući da se ovim sporazumima zadire u manjinska prava odnosno utiče na demografske promjene u Ulcinju. Na njegov zahtjev da se, u skladu sa zakonom, da mogućnost da se sa Vladom usaglase stavovi, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je ukazao da se nigdje u sporazumima ne pominje Ulcinj ili bilo koja druga opština.

- Ovaj zahtjev nema veze, jer nijedna opština nije pomenuta. Dobili smo jasan stav Vlade da u opštine koje nijesu zainteresovane za investiciju, investitor neće ni dolaziti - kazao je Mandić, tražeći ipak da se ministarka javnih radova Majda Adžović izjasni na ovaj zahtjev.

Ipak, Čapuni je naveo da stavove žele da usaglase direktno sa premijerom Milojkom Spajićem u prisustvu ambasadora EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom, a ne ministarkom. Adžović je kazala da kao ovlašćeni predlagač zakona ima puni legitimitet ocjenjući da nema osnova za zahtjev Čapunija, imajući u vidu da nijedan sporazum ne targetira nijednu zajednicu ni grad.

Iako su formalno dnevnim redom bile odvojene tačke, rasprava se uglavnom odnosila na sporazum koji tretira pitanje turizma i nekretnina, a opozicija je ukazivala da nijesu protiv investicija, već protiv načina na koji je cijeli postupak sproveden, ocjenjujući ga netransparentnim i suprotnim Ustavu i zakonima te prijetnjom za evropski put.

Obrazlažući ove prijedloge zakona ministarka Adžović je poručila da nijednoj opštini koja se bude protivila investicijama na osnovu ovih sporazuma, to neće biti nametnuto.

- Ukoliko opština Ulcinj ne želi investiciju na Velikoj plaži ili drugom lokalitetu, ta se investicija neće desiti. Ako bilo koja druga opština želi da učestvuje u investicionim projektima Vlada će pružiti podršku. Ovo je princip od kojeg Vlada neće odstupiti – poručila je Adžović.

Formalno inoviranje

Dodala je da je osnovni razlog zaključenja novog sporazuma o ekonomskoj saradnji taj što je prethodni iz 2012. godine prestao da važi, te da je riječ o „formalnom inoviranju pravnog sporazuma koji omogućava uspostavljanje ekonomske saradnje na sveobuhvatnom nivou“.

- Sporazum je samo pravni akt koji pruža osnov za dalje vođenje pregovora u pravcu zaključenja investicionih ugovora. Glasanje protiv može imati samo jedan rezultat, a to je trajni prestanak saradnje sa UAE. Ovaj sporazum je zaključen uz učešće zvaničnika UAE, koji bi nepotvrđivanje sporazuma primili kao diplomatski šamar – kazala je Adžović pitajući opoziciju koji je njihov cilj.

Na pitanje Mehmeda Zenke (DUA) kako da im vjeruju, imajući u vidu da im je svojstveno da jedan dan govore jedno, a drugi drugo, Adžović je odgovorila da bude uvjeren da će Vlada svu svoju energiju i resurse fokusirati samo na one lokalne zajednice koje žele investicije, dodajući da je to pitanje zdrave logike. Zenka je pitao koji je pravni lijek za zaštitu interesa građana, te gdje da se žale oni kojima će biti oduzeta zemlja.

Jelena Nedović (PES) je optužila „ekološke populiste za govor mržnje“.

- Senzacionalistički narativ bez pravnog utemeljenja ne doprinosi informisanju javnosti ni jačanju institucija. Ko god misli da ovaj sporazum nije u skladu sa Ustavom i zakonom, da su poslanici PES-a, ministri ili premijer učinili neko krivično djelo, neka podnese krivične prijave. Ovim sporazumom se neće prodavati zemlja, betonirati plaže, neće se sjeći šume da bi se napravila skijališta, a Ustav i zakoni nijesu prekršeni - tvrdi Nedović dodajući da Vlada želi da dovodi kredibilne investitore te da niko za Mohameda Alabara ne može reći da to nije.

Netransparentnost

Nikola Rakočević (DPS) je problematizovao što od 2020. godine nije bilo investicija, dodajući da je od 2006. godine u Crnu Goru uloženo oko 14 milijardi eura. Dodao je da su razgovori vođeni iza zatvorenih vrata, te da je zbog toga napravljena nemjerljiva šteta Mohamedu Alabaru.

- UAE jesu adresa sa kojom treba graditi odnose, jer iz te zemlje dolaze ozbiljni investitori. Dobrodošli su u Ameriku i Evropu, pa bi trebalo da budu dobrodošli i u Crnu Goru, ali ne na ovaj način. Predložili su jednom ozbiljnom investitoru da budu konkurent za zakup plaža. Spajić je napravio ozbiljan problem tom investitoru i šansi Crne Gore kroz neozbiljan, šarlatanski, neustavan i nezakonit proces koji treba navodno da obezbijedi Crnoj Gori investicije. Zato ne možemo podržati sporazum koji se bazira na neinkluzivnosti, netransparentnosti i nezakonitosti – kazao je Rakočević.

Dejan Đurović (NSD) je kazao da ovaj sporazum nije formalnost, već strateška odluka te da on ne može ugroziti evropski put. Dritan Abazović (URA), pak, tvrdi da sporazum služi ne da bi se imovina Crne Gore prodala ili dala u zakup, već da bi se poklonila.

- Vi ste napravili ogroman reputacioni problem Alabaru i UAE. Deset dana lažinjate kako ne znate ko je investitor. Žuri vam se jer je neko ucijenjen. Ostaje amanet djeci Crne Gore da će oni koji dignu ruku za oba sporazuma biti označeni kao ljudi koji su izdali svoju zemlji – kazao je Abazović dodajući da će braniti „ako krene silom na sramotu“ te da će betoniranjem Velika plaža biti zatvorena za građane Crne Gore, kao što je Sveti Stefan.

Javni interes

Boris Mugoša (SD) je kazao da se ovim sporazumom ljudi neće pitati za njihovu privatnu imovinu, već će im se uzimati, „jer je sa drugom državom dogovoreno šta je javni interes“. Predložio je da se organizuje mini javna rasprava kako bi se korigovale određene stavke sporazuma.

- Ako se dogovorimo oko te korekcije, proceduralno možemo poslati Vladi UAE, oni će to prihvatiti, jer ste njima reputacioni problem napravili i ako postoji uzajamna saglasnost, ti protokoli postaju sastavni dio sporazuma i mogu se ratifikovati. Zašto žurite – pitao je Mugoša dodajući da onaj ko je napisao ovaj tekst, kojim se krše propisi o konkurenciji, ne misli dobro ovoj zemlji.

Lančana reakcija

Tonći Janović (PES) je ukazao da je BDP udvostručen od 2020. godine, saglasan da nije bilo velikih investicija od tada. Ipak, ovi sporazumi, kako je naveo, Crnoj Gori mogu donijeti samo korist.

- Želio bih da prvi projekat bude na sjeveru. Imamo idealnu šansu, da konačno desetine projekata zažive. Da li kroz ovog ili nekog drugog investitora, ali sa ovom se investicijom stvara lančana reakcija novih investicija, kao što je bilo sa Porto Montenegrom i Lušticom – kazao je Janović.

Iako je riječ o međunarodnom sporazumu koji kada je ratifikovan ima supremaciju na domaćim zakonodavstvom, Janović je ustvrdio da će svaki zakon biti iznad ovog i bilo kojeg drugog sporazuma koji Vlada zaključi, ocjenjujući da je sve transparentno, jer su prošli Vladu, odbore i plenum.

- To što se priča da je Zakon o javnim nabavkama izuzet, apsolutno je normalno, jer investitor hoće neku sigurnost ako planira da ulaže milijarde – kazao je Janović.

Aleksandra Despotović (DPS) se pita kako smo od izdavanja ležaljki došli do zakupa države.

- Najviše brine to što se niko nije pozvao na strateške dokumente o turizmu, razvoju poljoprivrede ili održivom razvoju. Znate li da ta dokumentacija postoji? Vrlo sam iznenađena, ministarko Adžović, što tu sjedite sami, jer ovdje imate 16 djelatnosti koje ovaj sporazum uključuje, a vi sjedite sami u Ministarstvu koje je formirano prije nedjelju – kazala je Despotović dodajući da ovo zahtijeva višedimenzionalnost i više institucija.

Momčilo Leković (Demokrate) je kazao da je prije skoro deceniju 200.000 kvadrata u Baru odlukom lokalne skupštine prodato za 32 miliona eura, a još preko 100.000 kvadrata državne imovine dato u zakup na 99 godina.

- Tada nije bilo ovog doma o tome da raspravlja, nije bilo agencija koje bi davale mišljenje, ni dopisa Evropskoj komisiji ni ministara da po cijeli dan u ovom domu i odborima obrazlažu svaku tačku i zarez ovog međudržavnog sporazuma. Tada smo prodali 200.000 kvadrata državne imovine, a da nijesmo trepnuli i to investitoru o kojem nijesmo znali apsolutno ništa, osim što je njegov zastupnik bila Ana Kolarević i to je prošlo bez problema – kazao je Leković dodajući da na tom mjestu nije postavljena nijedna cigla.

Nikola Milović (DPS) je kazao da sada treba zamazati oči građanima, jer je model koji im je vlast dala, a koji je srušio ekonomiju, pri izdisaju. Darko Dragović (PES) tvrdi da ne postoji mogućnost, kako se navodilo u medijima, da će se sporazum primjenjivati suprotno zakonima niti strah da na bilo koji način može biti pokriće za šverc cigareta. U cilju, kako je kazao, obesmišljavanja svih spinova, Dragović je kazao da se u sporazumu ne identifikuje ni lokacija ni investitor, da ne stoje navodi da Crna Gora nema pravnu zaštitu, kao ni to da će građanima biti oduzimana imovina pod plaštom javnog interesa.

Dileme

Milan Knežević (DNP) je tražio od ministarke Adžović da mu razriješi dileme kako bi mogao da se odluči da li će glasati za ili protiv. Problematizovao je to što nije organizovana javna rasprava, što se izuzima Zakon o javnim nabavkama, tražio razloge hitnosti za usvajanje sporazuma pitajući da li je prebacivanje nadležnosti Skupštine na Vladu u vezi sa raspolaganjem imovinom u skladu sa Ustavom. Knežević je ukazao i da nijesu dovoljno razrađene odredbe sporazuma u slučaju eventualnih sporova.

Ivan Vuković (DPS) je ukazao da je riječ o „oružanoj pljački“ te da država nekom privatnom investitoru daje imovinu koja vrijedi 20 milijardi eura, komunalno opremljenu, imovinski očišćenu da pravi dominantno stanove za prodaju.

Ana Đurović-Novaković (URA) je ministarki Adžović kazala da nije pročitala Prostorni plan, jer da jeste znala bi da stanovi ne smiju biti predmet razvoja Ulcinja, ocjenjujući da sporazum sa UAE onemogućava evropski put.

Mirsad Nurković (BS) je stava da su ovi sporazumi nesvakidašnja šansa prevashodno za Bjelasicu, Berane, Rožaje i planinu Hajlu. Naglasio je da BS neće podržati ništa za šta neće biti građani lokalnih zajednica, obraćajući se građanima Ulcinja.

Miloš Konatar (URA) je poručio da ni sami ne vjeruju u ovo, ali rade to zato što moraju, dodajući da „ne mogu novine da pročitaju za 33 minuta, a ne odluče o ovakvim sporazumima“, aludirajući na to da je elektronska sjednica Vlade toliko trajala.

Nimanbegu potvrdio pisanje Pobjede: Ponudili smo Alabaru pet lokacija, ali to su samo prijedlozi

Predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu potvrdio je pisanje Pobjede da je investitoru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ponudio pet lokacija u toj opštini.

Na pitanje novinarke Vijesti u emisiji „Reflektor“ da li je istina da je, u dopisu Ministarstvu prostornog planiranja, državne imovine i urbanizma, Mohamedu Alabaru ponudio pet lokacija u Ulcinju, on je odgovorio potvrdno.

- Slušajte, to su prijedlozi, vi prijedloge možete uputiti bilo kome. To nije tajna. To je slijed poteza da bi vidjeli da mi želimo investicije, ali nijesmo u tom momentu znali da je to razvoj nekretnina... To su neka razvojna područja, mi smo kao lokalna samouprava razgovarali i jasno je da svima nama treba razvoj koji je održiv. Vlada je manipulisala s tim i rekli su da su prihvatili zaključke Skupštine opštine Ulcinj. Mi smo tada kao zajednica slali signal da smo spremni na razgovor - pojasnio je Nimanbegu.