Merc najvjerovatnije premijer, ali neizvjesno s kim u koaliciji

IZVOR: POLITICO-AUTOR:M.J. GDNUS

Njemački konzervativci očajnički žele da izbjegnu tročlanu koaliciju, ali ishod zavisi od toga koliko će malih partija ući u parlament.

Pitanje nije ko će biti sljedeći njemački kancelar, već sa kojim će rivalima vladati.

Dakle, iako smo prilično sigurni da će konzervativci Fridriha Merca biti na čelu – prema anketama, njihov trijumf djeluje gotovo neizbježno – tu priča tek počinje, jer politički sistem Njemačke gotovo uvijek zahtijeva koaliciju stranaka.

I dok je ukupni pobjednik izbora 23. februara prilično predvidljiv, sastav koalicije i dalje je potpuno neizvjestan.

Mercova demohrišćanska alijansa – Hrišćansko-demokratska unija i njena bavarska sestrinska partija, Hrišćansko-socijalna unija – sada ima podršku od oko 30 procenata, daleko ispred svih drugih partija. Očekuje se da će Socijaldemokratska partija i Zeleni osvojiti oko 16, odnosno 13 procenata glasova.

Na drugom mjestu, sa nešto više od 20 procenata, nalazi se krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), ali su sve ostale partije odbacile mogućnost saradnje s njima.

Prema političarima iz Mercove partije, njihov najmanje poželjan scenario bila bi tročlana koalicija zbog unutrašnjih sukoba koji bi neizbježno uslijedili. Nestabilna alijansa podsjetila bi na probleme prethodne vlade – predvođene socijaldemokratama uz liberale iz Slobodne demokratske partije (FDP) i Zelene – čiji se raspad u decembru završio ovim vanrednim izborima.

Kao i kod svih mogućih scenarija, mnogo toga zavisi od međusobnog odnosa osvojenih glasova. Sve je još otvoreno.

Ako desni centar i lijevi centar ostvare dobar rezultat – „velika koalicija“ (GroKo)

„Velika koalicija“ ili Große Koalition (skraćeno GroKo) jedan je od klasičnih modela vlasti u Njemačkoj, koji okuplja konzervativce i socijaldemokrate. Njemačka je četiri puta bila vođena GroKoom od 1949, a tri puta pod bivšom kancelarkom Angelom Merkel.

Međutim, konzervativci su se pod Mercom znatno pomjerili udesno, što buduće kompromise sa socijaldemokratama čini težim.

„Nakon izbora neće biti lako“, rekao je Merc ove sedmice, ne precizirajući da li bi radije sarađivao sa SPD-om ili Zelenima.

Potom je pomenuo čovjeka koji je, kako je rekao, „impresivno pokazao“ kako pregovarati: Borisa Rajna, aktuelnog premijera njemačke pokrajine Hesen i člana CDU-a.

Nakon pobjede na regionalnim izborima 2023, Rajn je vješto igrao između SPD-a i Zelenih. Na kraju se odlučio za socijaldemokrate, koji su, navodno, bili fleksibilniji i spremniji na kompromise.

Merc je posljednjih sedmica često pominjao Hesen kao model za buduću koaliciju. Na nacionalnom nivou, takođe se očekuje da će SPD biti popustljiviji – naročito po pitanju strožih mjera protiv migracija, što je jedno od ključnih Mercovih obećanja.

Međutim, postizborno zbližavanje vjerovatno će dovesti do rekonstrukcije unutar SPD-a. Iako je aktuelni kancelar Olaf Šolc već isključio mogućnost služenja u kabinetu pod Mercom, očekuje se da će ministar odbrane Boris Pistorijus i lider partije Lars Klingerbil, obojica centristi u SPD-u, preuzeti veću ulogu.

Ako Zeleni ostvare dobar rezultat, a ostali ne – „kivi koalicija“

Tri od 16 njemačkih saveznih država trenutno vode koalicije konzervativaca i Zelenih – ponekad nazivane „kivi koalicijama“ – ali bi takav savez na nacionalnom nivou bio presedan.

Što se tiče politike, postoji preklapanje u oblastima spoljne politike i odbrambene potrošnje, pri čemu obje stranke kritikuju Šolca zbog neodlučnosti u podršci Ukrajini. Međutim, njihove pozicije o migraciji su potpuno suprotne: dok Merc obećava zatvaranje njemačkih granica prvog dana svog mandata, Zeleni takve planove smatraju nezakonitim.

Taj jaz se dodatno produbio prošle sedmice kada je Merc izjavio da je spreman da progura parlamentarne prijedloge za ograničavanje migracije čak i uz podršku AfD-a. Ovaj potez oslabio je takozvani njemački „zid“ protiv krajnje desnice i izazvao žestoku predizbornu debatu koja pogađa srž njemačkog identiteta nakon Drugog svjetskog rata.

Pored toga, Markus Zeder, harizmatični i glasni lider bavarskih konzervativaca, već dugo odbacuje mogućnost koalicije sa Zelenima.

Zato se očekuje da će ova partija služiti prvenstveno kao pregovarački adut konzervativaca u razgovorima sa SPD-om.

Ako male partije ostvare dobar rezultat – tročlana koalicija

Iako poslijeratna Njemačka nema mnogo iskustva sa koalicijama od više od dvije partije (Šolcova sada već propala trojna koalicija iz 2021. bila je prva takva u više od šest decenija), politička fragmentacija i kraj dominacije dvije velike partije mogli bi takve aranžmane učiniti novim standardom.

Zapravo, tročlana koalicija mogla bi biti neizbježna ako dvije od tri manje partije koje su trenutno u parlamentu – Zeleni, FDP i Ljevica – uspiju da u njemu ostanu.

U tom slučaju, najizglednije opcije bile bi:

– takozvana „njemačka koalicija“ (CDU/CSU, SPD i FDP)

– ili (manje vjerovatna) „kenijska koalicija“ (CDU/CSU, SPD i Zeleni) – nazvana tako jer boje ovih partija odgovaraju crnoj, crvenoj i zelenoj boji zastave Kenije.

Opšti stav među partijama je da bi takav scenario – iako možda neophodan – bio krajnje nepoželjan, jer bi oštre ideološke razlike među njima unaprijed osudile sljedeću vladu na sukobe, baš kao i prethodnu.