Europski čelnici intenziviraju napore kako bi osigurali dugoročnu kontrolu i korištenje zamrznute ruske državne imovine, dok raste zabrinutost oko toga kako bi Sjedinjene Države mogle promijeniti svoj stav u slučaju potencijalnog povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Imovina - procijenjena na stotine milijardi dolara i uglavnom držana u europskim financijskim institucijama - bila je ključni dio tekućih rasprava o financiranju obnove Ukrajine i podršci ratom oštećenom gospodarstvu Kijeva. No, s obzirom na to da američki politički signali postaju sve nepredvidljiviji, europske vlade strahuju da bi se jedinstvo po tom pitanju moglo raspasti.
Posljednjih mjeseci europski kreatori politike raspravljali su o novim pravnim okvirima usmjerenima na osiguranje da imovina ostane zamrznuta i potencijalno upotrebljiva za Ukrajinu bez obzira na političke promjene u Washingtonu. Nekoliko vlada tvrdi da Europa mora preuzeti vodstvo, uspostavljajući mehanizme koji se ne mogu lako poništiti promjenama u američkoj politici.
Zabrinutost proizlazi iz izjava koje sugeriraju moguću preusmjeravanje američke podrške Ukrajini i otpor korištenju ruske imovine za dugoročne obveze. Europski dužnosnici brinu se da bi bez koordiniranog plana cijela strategija iskorištavanja zamrznutih sredstava mogla propasti, ostavljajući Ukrajinu sa smanjenom financijskom podrškom.
Kako bi ublažila taj rizik, Europska unija istražuje mogućnosti, od neovisnih pravnih struktura do dugoročnih financijskih instrumenata koje podupiru isključivo europske institucije. Cilj je učvrstiti odluke na način koji se ne oslanja na promjenu prioriteta vanjske politike s druge strane Atlantika.
Dok su rasprave u tijeku, diplomati priznaju da je pitanje politički osjetljivo. Neke države članice oprezne su u pogledu poduzimanja koraka koji bi mogli eskalirati napetosti s Moskvom, dok druge tvrde da oklijevanje samo stvara mogućnosti za geopolitičku neizvjesnost.
Zasad Europa nastoji finalizirati strategiju prije nego što se međunarodna dinamika dodatno promijeni. Hoće li ti napori uspjeti - i mogu li izdržati potencijalne promjene politike negdje drugdje - ostaje jedno od najvećih pitanja s kojima se suočavaju planeri vanjske politike bloka.
Autor: M.J