WORLD NEWS FOR MONTENEGRO DIASPORA
Choose language:
AUTOR:M.J. GDNUS
Razgovor američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o uslovima za okončanje rata u Ukrajini je završen.
19:01 Sastanak ipak trajao 88 minuta
Iako su i ruska i američka strana tokom dana navele da razgovor traje više od dva sata sastanak je zapravo trajao sat i 28 minuta, koliko je bilo potrebno za razmjenu poruka i prevođenje.
Razlog zbog kojeg poziv nije počeo u planirano vrijeme je Putinovo učešće na konferenciji sa privrednicima, tokom koje ga je moderator opomenuo da bi već trebalo da se pridruži američkom predsjedniku koji je na liniji, ali je on to odbio da uradi uz riječi da nije žurba jer "Tramp svakako voli da daje intervjue".
18:51 Oglasio se Kremlj
Putin je pristao na prijedlog Trampa da Rusija i Ukrajina obustave napade na međusobnu energetsku infrastrukturu na 30 dana i izdao odgovarajući nalog ruskoj vojsci, saopštio je Kremlj.
Kremlj je naveo da su dvojica lidera imala "detaljnu i iskrenu razmjenu mišljenja" o Ukrajini.
Tokom telefonskog poziva, Putin je rekao da rješenje sukoba mora biti "kompleksno, održivo i dugoročno", uzimajući u obzir sigurnosne interese Rusije i korijenske uzroke rata.
Dvojica lidera su razgovarala o prijedlogu SAD za 30-dnevno primirje, na koji je Ukrajina pristala prošle sedmice.
Kremlj je saopštio da je Putin iznio "značajne tačke" u vezi sa nadgledanjem takvog primirja i sprečavanjem da Ukrajina iskoristi to za mobilizaciju više vojnika i ponovno naoružavanje.
"Naglašeno je da bi ključni uslov za sprečavanje eskalacije sukoba i rad na njegovom rješenju političkim i diplomatskim putem trebalo da bude potpuna obustava stranih vojnih pomoćnih sredstava i pružanja obavještajnih informacija Kijevu", saopštio je Kremlj.
18:42 Oglasila se Bijela kuća
Rusija je pristala na ograničeno primirje u oblasti energije i infrastrukture u Ukrajini kao dio inicijative koju predvode SAD kako bi se okončala ruska invazija na Ukrajinu, potvrđeno je iz Bijele kuće.
U saopštenju objavljenom nakon telefonskog razgovora Donalda Trampa sa Vladimirom Putinom, Bijela kuća je saopštila da su dvije strane pristale da održe "tehničke pregovore" o primirju na moru, a zatim i o potpunom primirju i trajnom miru.
"Ovi pregovori će početi odmah na Bliskom istoku", navodi se u saopštenju Bijele kuće.
Tramp i Putin su takođe "pristali da budućnost sa unaprijeđenim bilateralnim odnosima između SAD-a i Rusije ima ogroman potencijal", uz "enorme ekonomske dogovore i geopolitičku stabilnost."
Izvještaj o razgovoru predsjednika Donalda Trampa sa predsjednikom Vladimirom Putinom:
"Danas su predsjednik Tramp i predsjednik Putin razgovarali o potrebi za mirom i primirjem u ukrajinskom ratu. Oba lidera su se saglasila da ovaj sukob mora da se završi trajnim mirom. Takođe su naglasili potrebu za poboljšanjem bilateralnih odnosa između Sjedinjenih Država i Rusije.
Krv i sredstva koja su Ukrajina i Rusija potrošile u ovom ratu bolje bi bila utrošena za potrebe njihovih naroda. Ovaj sukob nikada nije trebao da počne i trebalo je da bude okončan mnogo ranije iskrenim i dobronamjernim mirovnim naporima. Lideri su se saglasili da će pokret za mir početi primirjem u oblasti energije i infrastrukture, kao i tehničkim pregovorima o implementaciji primirja na moru u Crnom moru, potpuni primirje i trajni mir.
Ovi pregovori će početi odmah na Bliskom istoku. Lideri su opštirno razgovarali o Bliskom istoku kao regionu potencijalne saradnje kako bi se spriječili budući konflikti. Takođe su diskutovali o potrebi da se zaustavi širenje strateških naoružamnja i sarađivaće se se sa drugim državama kako bi se osigurala što šira primjena.
Dvojica lidera su se saglasila da Iran nikada ne smije biti u poziciji da uništi Izrael. Lideri su se saglasili da budućnost sa unaprijeđenim bilateralnim odnosima između SAD i Rusije ima ogroman potencijal. To uključuje ogromne ekonomske dogovore i geopolitičku stabilnost kada se postigne mir."
18:33 TASS: Putin i Tramp razgovarali o razmjeni zatrobljenika, Bliskom istoku i energetici
Ukrajina i Rusija razmijeniće 175 zarobljenika na objema stranama, javila je ruska novinska agencija TASS. Takođe, TASS je izvjestio da su Putin i Tramp razgovarali o Ukrajini i dogovorili se da ostanu u kontaktu.
Rusija i SAD će, prema njihovim navodima, formirati stručne grupe koje će raditi na ukrajinskom pitanju, a Rusija će predati 23 teško ranjena ukrajinska vojnika Kijevu.
Takođe, navodi se i da su dvojica lidera razgovarali o Bliskom istoku i energetskoj situaciji.
17:47 Zvaničnik Bijele kuće potvrdio da je poziv završen
Zvaničnik Bijele kuće neposredno nakon razgovora izjavio je da ne mogu potvrditi da li je poziv završen i da to ne planiraju učiniti. Očekuje se saopštenje, vjerovatno na mreži Truth Social. Drugi zvaničnik Bijele kuće odbio je da prokomentariše za Reuters kako je protekao poziv.
Ishod današnjeg razgovora biće ključni test da li Tramp, koji je uglavnom ponavljao Putinov stav o ratu od njihovog poziva prošlog mjeseca, može da ispuni obećanje dato tokom predizborne kampanje o okončanju rata – i da li je njegov prijateljski pristup prema Rusiji dao rezultate.
17:45 Putinov izaslanik: Svijet je "mnogo sigurnije mjesto" pod Trampom i Putinom.
Izaslanik Putina Kiril Dmitrijev napisao je na mreži X da je pod liderstvom Putina i Trampa svijet postao mnogo sigurnije mjesto, dodavši epitete "istorijski" i "epski".
17:39 Kremlj: Putin i Tramp završili telefonski razgovor
Ruska novinska agencija TASS objavila je da je razgovor dvojice lidera završen, ne dajući dodatne informacije.
„Postoji veliki broj tema, od normalizacije naših odnosa do ukrajinskog pitanja, o kojima će dvojica predsednika razgovarati“, rekao je prije početka sastanka portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi AFP.
Tok sastanka je u nastavku.
17:22 Jermak iz Ukrajine upozorio na 'crvene linije' Kijeva dok traje razgovor Tramp-Putin
Šef kabineta Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak, upozorio je danas takozvane „crvene linije“ Kijeva.
„Ukrajina neće raspravljati o neutralnom statusu niti o smanjenju broja naših oružanih snaga. Nikada nećemo priznati nijednu privremeno okupiranu teritoriju kao rusku“, napisao je na Telegramu.
16:38 Bijela kuća: Još traje razgovor
Bijela kuća se ponovo oglasila, saopštibvši da je razgovor američkog i ruskog predsjednika još u toku. To je na svom nalogu na mreži X potvrdio i rukovodilac zadužen za društvene mreže Den Skavino, ažurirajući objavu.
16:37 Kremlj još nije komentarisao poziv koji je u toku
Ruski zvaničnici još nijesu komentarisali tekući poziv.
Međutim, prije nego što je počeo, Kremlj je saopštio da će Tramp i Putin razgovarati o rješavanju konflikta u Ukrajini i normalizaciji odnosa između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, te da će razgovarati "onoliko koliko smatraju potrebnim".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je uoči razgovora da već postoji "određeno razumijevanje" između dvojice lidera, zasnovano na telefonskom pozivu koji su imali 12. februara i naknadnim kontaktima na visokom nivou između dviju zemalja.
„Ali postoji i veliki broj pitanja u vezi sa daljom normalizacijom naših bilateralnih odnosa i rješenjem pitanja Ukrajine. Sva ova pitanja moraće da budu razmatrana od strane oba predsjednika“, rekao je Peskov novinarima.
16:10 Skavino: Razgovor dobro protiče
Rukovodilac službe Bijele kuće koja upravlja predsjednikovim nalozima na društvenim mrežama Den Skavino oglasio se na mreži X objavom da se razgovor još odvija i da dobro protiče.
"Upravo se dešava. Predsjednik Tramp se sada nalazi u Ovalnoj kancelariji i razgovara sa predsjednikom Vladimirom Putinom iz Rusije od 10:00 prije podne po EDT vremenu. Razgovor protiče dobro i još traje", napisao je Skavino.
Zaporožje jedna od ključnih tema
Jedna od ključnih tačaka pregovora u eventualnom budućem mirovnom sporazumu biće najveća nuklearna elektrana u Evropi.
Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju da svojim djelovanjem rizikuju nesreću u nuklearnoj elektrani Zaporožje, koja se nalazi pod ruskom okupacijom u Ukrajini.
Najveća u Evropi, sa šest reaktora, ova elektrana je zauzeta od strane ruskih snaga u prvim danima ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Trenutno ne proizvodi električnu energiju.
Dalekovodi koji povezuju elektranu Zaporožje više puta su bili prekinuti, što povećava rizik od nestanka struje koji bi mogao izazvati nuklearnu havariju.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), nuklearni nadzorni organ Ujedinjenih nacija, trajno je rasporedila posmatrače u elektrani i apelovala na obje strane da se uzdrže od bilo kakvih napada na nju.
Ova elektrana igra značajnu ulogu u širem pomaku ukrajinske energetske politike, koja se okreće od Rusije ka Evropskoj uniji.
Nakon invazije, Ukrajina je najavila da će isključiti svoju elektroenergetsku mrežu iz sistema bivših sovjetskih država i povezati je sa EU.
U julu 2022. Ukrajina je počela izvoziti električnu energiju u EU preko Rumunije, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je to početak procesa koji bi mogao pomoći evropskim saveznicima da dodatno smanje zavisnost od ruske nafte i gasa.
Položaj elektrane na rijeci Dnjepar i samo 200 km od Krima, koji je Rusija anektirala 2014. godine, takođe je čini strateškom metom za ruske interese u regionu.
Ostale teme razgovora
Pregovori dolaze u trenutku kada se izvještava da Rusija traži okončanje svih zapadnih isporuka oružja Ukrajini kao uslov za primirje.
Prema informacijama Bloomberga, očekuje se da će Putin insistirati na obustavi sve vojne pomoći SAD i Evrope Ukrajini kao dio primirja. Međutim, evropski lideri vjerovatno će se usprotiviti ovom zahtjevu, jer i Velika Britanija i Evropska unija ubrzavaju napore da dostave novu vojnu pomoć Kijevu.
Ruski zahtjevi i pregovori
Osim neposrednog primirja, Putin je ponovo pozvao na sveobuhvatnije pregovore o dugoročnom rješenju rata. Njegovi uslovi će vjerovatno uključivati:
Okončanje zapadne vojne pomoći;
Demilitarizaciju Ukrajine;
Obavezu da Kijev ne postane član NATO-a.
Trampov stav i teritorijalni ustupci
Pred telefonski poziv, Tramp je nagovijestio da su pregovori između zvaničnika SAD-a i Rusije već obuhvatili podjelu ukrajinske teritorije.
„Mislim da dobro napredujemo sa Rusijom“, rekao je Tramp u nedjelju. „Mislim da postoji vrlo velika šansa za postizanje primirja“.
Međutim, njegove izjave izazvale su zabrinutost u Kijevu, naročito njegov prijedlog da bi Ukrajina mogla biti pod pritiskom da učini teritorijalne ustupke.
„Mislim da ćemo razgovarati o zemlji. To je mnogo zemlje“, rekao je Tramp, aludirajući na potencijalne ukrajinske ustupke. „Mnogo je drugačije nego što je bilo prije rata“.
Tramp je takođe pomenuo razgovore o „energetskim postrojenjima“, očigledno aludirajući na nuklearnu elektranu u Zaporožju – najveću nuklearnu elektranu u Evropi.
Istorijske paralele i reakcija Kremlja
Trampova retorika o podjeli teritorija izazvala je poređenja sa Jaltskom konferencijom iz 1945. godine, kada su Frenklin Ruzvelt, Vinston Čerčil i Jozef Saljin pregovarali o postratnoj podjeli Evrope.
Međutim, portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je takva poređenja u utorak, izjavivši da globalno prestrukturiranje ili „nova Jalta“ nije na dnevnom redu.
Razmatranja SAD o Krimu
U međuvremenu, američki medij Semafor je izvjestio u ponedjeljak da Bijela kuća razmatra zvanično priznanje Krima – koji je Moskva anektirala 2014. godine – kao ruske teritorije u okviru potencijalnog mirovnog sporazuma. Takođe, Vašington navodno razmatra načine kako da izvrši pritisak na Ujedinjene nacije da postupe isto.
Reakcije javnosti i demonstracije
Pregovori su izazvali demonstracije, naročito u Kijevu. Početkom ovog mjeseca, demonstrant ispred američke ambasade u Ukrajini držao je transparent sa prikazom Trampa i Putina kao likova iz kartaške igre, simbolizujući opoziciju Trampovom stavu prema ratu.
Dok se Tramp i Putin pripremaju za svoj ključni razgovor, svjetski lideri ostaju oprezni, sa velikim brigama zbog mogućih posljedica po Ukrajinu, NATO i međunarodnu stabilnost.
Zelenski odbacio mogućnost prihvatanja ustupaka
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je suverenitet njegove zemlje nesporan i da Rusija mora da se odrekne teritorije koju je zauzela. Rusija je anektirala Krim 2014. i sada kontroliše oko petinu teritorije Ukrajine, uključujući većinu četiri istočna ukrajinska regiona.
Putin opravdava svoju invaziju na Ukrajinu tvrdeći da je širenje NATO-a predstavljalo sigurnosnu prijetnju za Rusiju. On je zahtijevao da Ukrajina odustane od svojih ambicija za članstvo u NATO-u. Dodatno, Putin insistira da Rusija mora zadržati kontrolu nad ukrajinskom teritorijom koju je okupirala, da se ukinu zapadne sankcije protiv Rusije i da Ukrajina održi predsjedničke izbore.
Zelenski, koji je izabran 2019. godine, ostaje na dužnosti pod vanrednim stanjem koje je uveo kao rezultat tekućeg rata. Ukrajina i njeni zapadni saveznici dosljedno opisuju rusku invaziju kao imperijalistički pohod na teritoriju. Zelenski je optužio Putina da namjerno produžava konflikt, upozoravajući da će, ako Rusiji bude dopušteno da zadrži zauzete teritorije, ambicije Moskve preći granice Ukrajine.
Putinova oštra poruka zapadnim kompanijama
Zapadne kompanije koje su napustile Rusiju neće moći da se vrate za male svote novca ili u sektore koje su uspješno popunile domaće firme, izjavio je Putin uoči sastanka.
Putin je rekao da je naložio vladi da prati zapadne kompanije koje bi mogle da imaju ugovore o otkupu i da osigura da se svaki slučaj pažljivo razmotri.
Ruski lider govorio je na poslovnom događaju u Moskvi, uoči planiranog razgovora sa Trampom.
Takođe je poručio ruskim biznismenima da ne računaju na potpuno slobodnu trgovinu ili obnovu slobodnog kretanja kapitala, čak i ako zapadne sankcije Rusiji budu ublažene.
„Naši konkurenti će uvijek željeti da nas oslabe i obuzdaju. Čak i ako jedna strana napravi gest i ponudi ukidanje ili ublažavanje nečega, odmah će se pronaći neki drugi način da nam se naprave problemi“, rekao je Putin na sastanku sa ruskim privrednicima.
Pripreme za pregovore
Pregovori o okončanju rata organizovani su nakon što su Tramp i Putin razgovarali telefonom prošlog mjeseca, što je označilo obnovu komunikacije nakon dugog perioda tišine između Bijele kuće i Kremlja. Od tada, Tramp je ugostio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na sastanku u Ovalnoj kancelariji, koji je završio tako što su Tramp i potpredsjednik Džej-Di Vens vikali na njega i tražili od Ukrajinaca da napuste prostoriju, nakon čega su SAD privremeno obustavile vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka.
Sedmice intenzivnih pregovora između visokih američkih zvaničnika – predvođenih specijalnim izaslanikom za Bliski istok Stivom Vitkofom, državnim sekretarom Markom Rubiom i savjetnikom za nacionalnu bezbjednost Majkom Volcom – te najviših ukrajinskih i ruskih zvaničnika dovele su do preokreta, uz najavu američkog prijedloga za prekid vatre. Nakon što je Zelenski prošle sedmice rekao da je njegova zemlja prihvatila prijedlog o 30-dnevnom primirju, SAD su jasno stavile do znanja da je sada na Rusiji da se saglasi, pri čemu je Tramp izjavio: „Rusija drži sve karte u rukama.“
Napori da se Rusija približi dogovoru pojačani su Vitkofovom posjetom Moskvi u četvrtak, gdje se, kako je ranije izvijestio CNN, više sati sastajao direktno s Putinom. Vitkof je za CNN rekao da je sastanak s Putinom – njegov drugi poznati susret s ruskim predsjednikom ove godine – bio „pozitivan“ i da su dvije strane „smanjile međusobne razlike“.
Vitkof je istakao da Putin „filozofski vjeruje u primirje“, nakon što je ruski lider iznio niz svojih rezervi.
Kasnije je Vitkof odletio na Floridu kako bi izvijestio Trampa o pregovorima, a prema izvorima, Tramp je bio toliko ohrabren njegovim izvještajem da je naložio svom timu da počne s pripremama za telefonski razgovor s Putinom.
Tokom vikenda, Rubio je razgovarao s ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom.
„Nalazimo se na deset jardi od mira“, izjavila je u ponedjeljak novinarima sekretarka za štampu Bijele kuće Karolin Levit, dodajući da SAD „nikada nisu bile bliže mirovnom sporazumu nego u ovom trenutku“.
Zvaničnik Bijele kuće ponovio je taj stav u razgovoru za CNN, rekavši da su „prije samo nedjelju dana bili stotinama milja udaljeni, a sada su na svega nekoliko stotina jardi razlike“. Zvaničnik je opisao Trampov i Putinov telefonski razgovor u utorak kao „prirodan sljedeći korak“ u pregovorima.
Očekuje se da će tokom razgovora biti pomenut i mogući lični sastanak Trampa i Putina, koji je Tramp prošlog mjeseca najavio kao nešto što bi se moglo desiti u bliskoj budućnosti, dodao je zvaničnik.
Tramp i njegov tim više puta su istakli da se borbe moraju zaustaviti prije nego što se pređe na daleko složenija pitanja koja treba riješiti dugoročnim mirovnim sporazumom, kao što su povlačenje teritorijalnih linija i pregovori o bezbjednosnoj podršci Ukrajini.
Međutim, Putin je javno izrazio skepticizam prema američkom prijedlogu, navodeći prošle sedmice da Ukrajina mora pristati na konkretne ustupke, poput obustave mobilizacije i obuke svojih trupa, te da druge zemlje moraju da prekinu isporuku oružja Kijevu tokom primirja.
Jedan od njegovih glavnih pregovarača, Jurij Ušakov, odbacio je američku ideju o prekidu vatre kao „ništa više od privremenog predaha za ukrajinsku vojsku“.
Na pitanje CNN-a o Putinovim rezervama i mogućnosti da samo kupuje vrijeme, Rubio je u petak rekao: „Nećemo donositi odluke o našoj spoljnoj politici na osnovu toga šta neki lider jednostavno izjavi na konferenciji za medije.“
„Ovo će se odvijati na način na koji se ovakve stvari tradicionalno i normalno odvijaju“, dodao je, „a to je kroz razgovore lidera zemalja koje su uključene, ne pred kamerama, ne pred medijima, već u pregovorima koji se vode iza zatvorenih vrata“.
