Nakon 3 godine rata u Ukrajini, Evropa najavljuje plan zabrane uvoza ruskog plina

IZVOR: THE KYIV INDEPENDENT - AUTOR: M.J. GDNUS

Nakon godina smanjenja ovisnosti o ruskom plinu, Evropska unija kreće ka potpunom zatvaranju slavina u naredne dvije godine.

Evropska komisija (EK) je 6. maja predstavila detaljan plan za potpuno ukidanje energetske ovisnosti Evropske unije o Rusiji do 2027. godine.

Povjerenik za energetiku Dan Jorgensen zauzeo je prkosan ton kada je objavio plan: "Euri više neće ići u (ruski) ratni fond. Vaš plin će biti zabranjen. Vaša flota u sjeni će biti zaustavljena."

Plan je opisan kao najopsežniji napor bloka do sada da se okonča uvoz ruskog plina, nafte i nuklearnog goriva, za koje kritičari ovisnosti tvrde da dugo ugrožavaju suverenitet EU i finansiraju ratnu mašineriju Kremlja u Ukrajini.

„Energija koja dolazi na naš kontinent ne bi trebala plaćati ratnu agresiju protiv Ukrajine“, izjavila je 6. maja predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen, dodajući: „Ovo dugujemo našim građanima, našim kompanijama i našim hrabrim ukrajinskim prijateljima.“

Ovisnost EU o ruskoj energiji značajno je opala od 2021. godine, kada je ruski plin činio 45% uvoza. Ta brojka sada iznosi 19%, prema saopštenju EK.

Ruski ugalj je već zabranjen, a uvoz nafte pao je sa 27% početkom 2022. na samo 3%. Ipak, kako Komisija priznaje, 2024. godine zabilježen je skroman oporavak uvoza ruskog plina, što je izazvalo hitne pozive za koordinirano postepeno ukidanje.

Objava od 6. maja predstavlja fazni plan za smanjenje evropskog novca koji pritječe u kasu Kremlja. Svi novi ugovori za ruski plin - i ukapljeni (LNG) i plinovodni - bit će zabranjeni, dok će kupovine na spot tržištu biti prekinute do kraja 2025. godine.

EU ima za cilj zaustaviti sav preostali uvoz plina iz Rusije do 2027. godine. Nacionalne vlade, uključujući Mađarsku i Slovačku, naklonjene Kremlju, morat će do kraja godine podnijeti pojedinačne planove postepenog ukidanja. To uključuje prijevremeni prekid dugoročnih ugovora, pri čemu Komisija smatra da ruska invazija stvara uvjete više sile, što omogućava evropskim kompanijama da prijevremeno prekinu ugovore bez posljedica.

Osim plina i nafte, mapa puta usmjerena je na često zanemaren ruski nuklearni izvoz. Države članice koje se još uvijek oslanjaju na VVER reaktore ruskog dizajna bit će prisiljene osigurati alternativne izvore nuklearnog goriva. Brisel će također poduzeti korake da blokira nove ugovore koji uključuju ruski obogaćeni uran i pojača proizvodnju medicinskih radioizotopa u EU u okviru nove "Evropske inicijative za dolinu radioizotopa".

Ipak, plan ovisi o osjetljivoj ravnoteži. EU mora proći kroz postepeno ukidanje bez izazivanja nestašice energije ili cjenovnih šokova, posebno jer evropski glasači postaju sve oprezniji zbog rastućih troškova života.

Komisija kaže da će prošireni kapaciteti za tečni prirodni gas (LNG) - za koje se očekuje da će porasti za 200 milijardi kubnih metara do 2028. - u kombinaciji sa smanjenjem potražnje za gasom olakšati tranziciju.

Analitičari upozoravaju da bi neke države članice mogle odugovlačiti. Mađarska, na primjer, i dalje uveliko zavisi od ruskog nuklearnog goriva i u prošlosti se opirala strožim energetskim sankcijama. U međuvremenu, evropska industrija još uvijek nosi ožiljke od energetske krize iz 2022. godine, kada je početna borba za zamjenu ruskih zaliha dovela do naglog porasta cijena.

Dok je von der Leyen naglasila da se mapa puta odnosi na "sigurnost, solidarnost i suverenitet", za Ukrajinu i njene pristalice, ona također označava dugo očekivano obračunavanje.

Godinama su aktivisti i ukrajinski zvaničnici molili Evropu da prestane finansirati rusku agresiju putem kupovine energije.

Mapa puta možda neće izbrisati tu historiju - ali signalizira da je EU, ma koliko zakašnjelo, počela slušati.