Poljska se priprema na mogući ruski napad. Na granici grade rovove

AUTOR:M.J. GDNUS

Poljska do 2028. planira da potroši 2.5 milijarde eura za izgradnju Istočnog štita kojim želi da se zaštiti od eventualnog napada iz Rusije ili Bjelorusije.

“Želimo da budemo dovoljno jaki kako bismo izbjegli rat. Ruski napad na Ukrajinu prisilio nas je da preduzmemo odgovarajuće mjere kako bi bili spremni za eventualnu prijetnju”, rekao je grupi briselskih dopisnika general Stanislav Ćosnek, koji vodi projekt izgradnje Istočnog štita.

Poljska vlada, koja je 1. januara preuzela rotirajuće predsjedništvo, ugostila je grupu briselskih dopisnika, kojima je željela da pokaže koliko ozbiljno shvata bezbjednost glavni prioritet svoga predsjedanja.

Na graničnom prijelazu između Poljske i Bjelorusije Polovce-Pešatka, koji je zbog migrantskog pritiska zatvoren od 2023. atmosfera podsjeća na hladnoratovsko razdoblje. Iza metalne ograde koja je na vrhu pojačana bodljikavom žicom na svakih nekoliko metara stoje vojnici u punoj ratnoj opremi i netremice gledaju u pravcu Bjelorusije.

General Ćosnek kaže da su izvukli pouku nakon ruskog napada na Ukrajinu. “Iskustvo nam pokazuje da bi situacija u Ukrajini danas možda bila drukčija da su bili bolje pripremljeni. Mi želimoda budemo spremni za svaki eventualni agresivni korak Rusije”, kaže Ćosnek.

Izgradnja Istočnog štita započela je u ljeto prošle godine. Do 2028. planira se izgradnja više linija odbrane duž 800 kilometara istočne granice - uz granicu s Bjelorusijom, duž granice s Kalinjingradskom oblasti, ruskom eksklavom stiješnjenom između Poljske i Litve s izlazom na Baltičko more, te duž koridora Suvalki, rijetko naseljenog područja između Poljske i Litve, koji ima strateško značenje jer njime prolazi jedina kopnena veza između baltičkih zemalja i ostatke Evropske unije. Taj bi koridor Rusija, vjerovatno, pokušala presjeći u slučaju napada na Baltik.

Duž 500 kilometara poljske istočne granice planira se pojas širine 400 metara unutar kojeg će biti protivtenkovski rov i betonske prepreke, tzv. zmajevi zubi.

Svaki od tih tronožnih betonskih elemenata težak je 1.7 tona, a međusobno su povezani debelom čeličnom užadi.

Nešto dalje biće postavljen i drugi red tih fizičkih prepreka, a između njih protivtenkovske mine koje će biti postavljene samo u slučaju neposredne prijetnje od invazije.

“Cijela granica s Bjelorusijom biće fizički i elektronički zaštićena do sljedećeg aprila”, kaže brigadni general Robert Bagan.

Osim fizičkih barijera, postavljaju se i elektronički sistemi zaštite, termovizijske kamere, detektori kretanja. Predviđene su i mjere za jačanje mobilnosti poljskih snaga jačanjem mostova kako bi mogli podnijeti prelazak oklopnih vozila.

Duž 186 kilometara granice s Bjelorusijom i Kalinjingradskom oblasti postavljena je metalna ograda visoka 5.5 metara, dodatno osigurana bodljikavom žicom.