Povećanje proizvodnje nafte u Venezueli moglo bi potkopati globalni klimatski cilj od 1,5°C

Planovi povezani s povećanim sudjelovanjem SAD-a u venezuelskom naftnom sektoru mogli bi potrošiti znatan dio preostalog svjetskog ugljičnog proračuna, što izaziva zabrinutost među klimatskim stručnjacima oko izvedivosti ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5°C.

Analitičari upozoravaju da bi veliko proširenje proizvodnje nafte u Venezueli moglo činiti otprilike 13% preostalih dozvola za emisije za koje znanstvenici kažu da su preostale ako svijet želi izbjeći najopasnije utjecaje klimatskih promjena. Procjena uključuje emisije nastale i tijekom vađenja i kada se nafta konačno spali.

Venezuela posjeduje neke od najvećih dokazanih rezervi nafte u svijetu, od kojih je većina teške sirove nafte koja je posebno energetski intenzivna za vađenje i rafiniranje. To venezuelsku naftu čini jednim od goriva s najvećim udjelom ugljika na globalnom tržištu, značajno pojačavajući njezin utjecaj na klimu u usporedbi s lakšom sirovom naftom.

Zagovornici proširene proizvodnje tvrde da bi obnova venezuelske naftne industrije mogla ojačati energetsku sigurnost, stabilizirati globalna tržišta nafte i pružiti ekonomske koristi i Caracasu i međunarodnim investitorima. Američki dužnosnici također su potencijalno sudjelovanje uokvirili kao dio šireg napora za preoblikovanje energetskog sektora Venezuele nakon godina pada i lošeg upravljanja.

Međutim, zagovornici klime kažu da je strategija u izravnom sukobu s međunarodnim klimatskim ciljevima. Tvrde da otvaranje novih ili prethodno ograničenih zaliha fosilnih goriva riskira desetljeća dodatnih emisija u vrijeme kada znanstvenici kažu da globalna upotreba nafte, plina i ugljena mora naglo pasti.

Ekološke skupine pozivaju vlade da daju prioritet ulaganjima u čistu energiju umjesto velikih projekata fosilnih goriva, upozoravajući da bi daljnje širenje moglo učiniti cilj od 1,5°C praktički nedostižnim. Također napominju da bi čak i djelomično iskorištavanje venezuelskih rezervi moglo izvršiti preveliki pritisak na sve manji globalni proračun ugljika.

Rasprava ističe rastuću napetost između kratkoročnih energetskih i geopolitičkih razmatranja i dugoročnih klimatskih obveza, dok vlade važu ekonomske i strateške interese naspram ubrzanih rizika globalnog zatopljenja.

Autor: M.J