Konklava se održava iza zatvorenih vrata, svjetski lideri ipak pokušavaju da utiču

AUTOR:M.J GDNUS

Uz diskretne poruke i zakulisne kontakte, pojedine vlade nastoje da utiču na izbor novog pape. Da li će u tome uspjeti, zavisi od 133 kardinala.

U većoj ili manjoj mjeri, svjetski lideri poput Emanuela Makrona, Đorđe Meloni i Donalda Trampa pokušavaju da utiču na proces izbora nasljednika pape Franja. Konklava, koja počinje danas, okuplja 133 kardinala koji će izabrati poglavara za 1,4 milijarde katolika širom svijeta – a rijetko kada su se globalne političke tenzije toliko odrazile na jedan vjerski događaj. Podjele među kardinalima nikada nijesu bile ovoliko izražene.

I dok se u Vatikanu održavaju diskretni ručkovi uz čašu chiantija, dijele neformalne informacije i dogovaraju prestižne funkcije nakon konklave, atmosfera je već zasićena špekulacijama i intrigama. Tek kada se vrata zatvore i signali mobilnih telefona nestanu, kardinali mogu da pokušaju da se odupru spoljnim pritiscima.

Ova situacija ne samo da potvrđuje globalni uticaj Katoličke crkve, već i njenu važnu ulogu u svijetu koji je sve nestabilniji i gdje tradicionalni savezi i uvjerenja postaju sve klimaviji.

Kardinalima nije nejasno zašto dolazi do ovakvih pritisaka. Lideri sa izraženim nacionalističkim stavovima mogli bi imati političku korist od pape iz svoje zemlje. Zapadne sile, s druge strane, žele da izbjegnu izbor pape koji bi kritikovao širenje NATO-a, bio naklonjen Kini ili imao drugačije stavove o etičkim pitanjima poput migracija i abortusa.

Harizmatičan papa može snažno uticati na javno mnjenje, posebno u pretežno katoličkim zemljama, ili postati važan glas protiv određenih politika – kao što je to bio slučaj sa papom Franjom u odnosu na Donalda Trampa.

Političke igre počele su gotovo odmah nakon što je Franjo preminuo na Uskrsni ponedjeljak. Umjesto javnih sastanaka sa zapisnicima, u pozadini se odvija diskretno lobiranje i tihe diplomatske poruke.

Francuski predsjednik Emanuel Makron, koji je boravio u Rimu povodom sahrane pape Franja, sastao se sa četvoricom francuskih kardinala – što su neki u Vatikanu protumačili kao signal da podržava izbor pape iz Francuske. Makronov kabinet demantovao je da pokušava da utiče na izbor, dok je francuska ambasada u Rimu poručila da je riječ o „uobičajenoj republikanskoj praksi“. Sve suprotne tvrdnje ocijenjene su kao „neprimjerene“.

U isto vrijeme, Donald Tramp je podržao američkog kardinala koji se ranije protivio dogovoru Vatikana i Kine – pa se čak i sam našalio da bi mogao biti papa. Kina je u tom trenutku iskoristila vakuum i samoinicijativno imenovala dvojicu biskupa, bez saglasnosti Svete stolice.

Kada je riječ o italijanskoj premijerki Đorđi Meloni, iako je naložila svojim poslanicima da se uzdrže od komentara, mediji bliski njenoj koaliciji otvoreno promovišu kardinale čije stavove smatraju prihvatljivim, dok istovremeno kritikuju potencijalne kandidate koji joj nijesu po volji.

Prisluškivanja konklave

Pokušaji stranog uticaja na izbor pape nijesu ništa novo – naročito tokom Hladnog rata, kada se sumnjalo da je CIA prisluškivala konklavu. Do početka 20. vijeka, Francuska, Španija i Austro-Ugarska čak su imale pravo veta na izbor pape.

U trenutku kada zapadna moralna autoritativnost i uticaj u multilateralnim institucijama slabe, izbor pape sa složenijim pogledom na globalna pitanja poput Kine i Ukrajine mogao bi izazvati nove probleme. Papa Franjo je preraspodijelio moć tako što je imenovao neuobičajeno veliki broj kardinala iz zemalja globalnog juga, što je znak da se Katolička crkva više ne može posmatrati kao produžetak Zapada.

„Više nego Grenland ili Panamski kanal, Tramp želi Crkvu nazad – uz Zapad“, rekao je Pjero Skjavaci, profesor vatikanske geopolitike na Univerzitetu Link u Rimu.

U međuvremenu, francuski predsjednik Emanuel Makron, koji se suočava s političkim izazovima kod kuće, zalaže se za izbor progresivnog pape iz Francuske, rekao je Skjavaci, „kao duhovnog lidera sa maksimalnim autoritetom“.

„Takva figura bi mogla pomoći da se javno mnjenje u Francuskoj usmjeri ka umjerenoj ljevici“, dodao je on.

Gledaju li ka budućnosti ili u prošlost?

Kardinali, međutim, i sami nijesu imuni na politiku i ne treba potcijeniti njihove interese. Od smrti pape Franja na Uskrsni ponedjeljak, sastaju se svakodnevno, neformalno držeći govore nalik predizbornim, dok razmatraju da li da Crkvu prilagode savremenim tokovima ili da nastave da im odolijevaju.

Kako bi podsjetili na duhovnu svrhu konklave nakon nekoliko nedjelja obilježenih političkim tenzijama, kardinali su se u nedjelju uputili u Baziliku svetog Petra, gdje je održana misa koja je ostavila snažan utisak na hodočasnike i turiste.

Ali, ubrzo nakon toga, sve je opet bilo po starom. Skinuvši svilene bijele plašteve, razišli su se po gradu nastavljajući tajna lobiranja – analizirajući glavne favorite i moguće glasačke blokove.

Iako se javno pozivaju na Duha Svetoga, kardinali nijesu ni izbliza zaštićeni od buke svjetske politike.

„Razgovaramo o svim temama o kojima i vi pišete u medijima – o evangelizaciji, životu Crkve i potrebi da budemo svjesni stvarnosti svijeta oko nas“, rekao je za Politico kardinal Fernando Filoni (79), koji je služio u Bagdadu tokom invazije na Irak 2003. godine.

Drugi djeluju iscrpljeno zbog stalnog upliva svjetovnih tema u svoj svakodnevni život. Jedan kardinal je u ponedjeljak, na Trgu Svetog Petra, zamolio novinare da ga ostave na miru jer je krenuo na večeru. Drugi je otkrio da planira da pogleda film Konklava sa Ralfom Fajnsom, kako bi se pripremio.

Šta nas očekuje

Kardinali će u srijedu u 16:30 časova glasati po prvi put, a mogu imati do četiri glasanja dnevno, sve dok se iz specijalnog dimnjaka ne pojavi bijeli dim – znak da je postignut dogovor.

Favoriti za novog papu odražavaju podjele koje potresaju svjetsku politiku – između liberala i konzervativaca, izolacionista i protekcionista, te između globalnog sjevera i juga.

Najveće napade na internetu, posebno sa američkih konzervativnih portala, trpe upravo oni kandidati koji se smatraju favoritima.

Kardinal Pjetro Parolin, najviši diplomata Vatikana i najdugovječniji saveznik pape Franja, kao i filipinski kardinal Antonio Tagle, bivši prefekt Kongregacije za evangelizaciju naroda, optuženi su od strane američke organizacije BishopAccountability.org za propuste u postupanju u slučajevima seksualnog zlostavljanja. Parolin je dodatno kritikovan zbog navodne bolesti i zbog uloge u sklapanju sporazuma između Vatikana i Kine.

Više nego iko drugi, Parolin predstavlja vezu između Zapada i njegovih uspinjućih konkurenata.

„On polako gubi podršku, jer mlađi, neevropski kardinali sada više dolaze do izražaja“, rekao je jedan kardinal.

U porastu je podrška kandidatima koji bi nastavili pravac pape Franja, uključujući Taglea, Maltežanina Marija Greka i Amerikanca Roberta Prevosta.

„Ime pape Franja često se pominjalo tokom naših razgovora“, rekao je indonežanski kardinal Ignasius Suhario Hardjoatmódžo za Politico.

Na pitanje da li je moguć izbor „Franja Drugog“, kardinal Gregorio Rosa Čaves iz Salvadora je rekao: „Moguće je“.

Cilj je da konklava pošalje poruku jedinstva nakon godina unutrašnjih sukoba.

Pošto ih očekuju dani bez interneta, jedan kardinal je rekao da je kupio ručni sat i budilnik „na navijanje“.

Drugi jednostavno žele da sve što prije završi. Na pitanje da li očekuje brze izbore, kardinal Filoni je rekao: „Nadam se“.