Tramp zaprijetio uvođenjem carina; Kina: „Niko ne može pobijediti u carinskom ratu“

IZVOR: REUTERS / AUTOR:M.J. GDNUS

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp najavio je planove za uvođenje tarifa na robu iz Kine, Meksika i Kanade kao jednu od prvih mjera po stupanju na dužnost. Predložene tarife – 25% na uvoz iz Meksika i Kanade, te 10% na robu iz Kine – imaju za cilj borbu protiv, kako je naveo, „invazije“ droga i migranata u SAD.

Tramp je plan objavio na društvenoj mreži Truth Social, napisavši: „Ova carinska tarifa će ostati na snazi dok droge, posebno fentanil, i svi ilegalni migranti ne prestanu da napadaju našu zemlju!“

Ekonomske i trgovinske posljedice

Ove carinske tarife bi mogle uticati na više od dva triliona dolara trgovine između SAD i triju njenih najvećih partnera. Obuhvaćeni proizvodi uključuju meksičke automobile i prehrambene proizvode, kanadsku naftu i mašine, kao i kinesku elektroniku i igračke. Stručnjaci upozoravaju da bi povećane carinske tarife mogle poskupjeti proizvode za potrošače, posebno namirnice, s obzirom na to da je Meksiko u 2022. godini činio više od polovine američkog uvoza svježeg voća.

Ekonomisti su izrazili zabrinutost, navodeći da takve mjere krše trgovinske sporazume poput Sporazuma SAD, Meksika i Kanade (USMCA). Ovaj sporazum, potpisan 2020. godine, omogućava trgovinu bez carina među trima zemljama. Džon Veronou, bivši američki trgovinski pregovarač, izjavio je: „Jednostrano uvođenje tarife od 25 procenata na svu trgovinu uništava sporazum“, i predvidio odmazdu pogođenih zemalja.

Reakcije iz Kanade, Meksika i Kine

Kanadski zvaničnici izrazili su zabrinutost, naglašavajući svoju posvećenost obezbjeđivanju granica i saradnji sa američkim vlastima u borbi protiv krijumčarenja fentanila. Premijer Kvebeka Fransoa Lego upozorio je da carinske tarife predstavljaju „ogroman rizik“ za kanadsku ekonomiju, dok je premijer Ontarija Dag Ford pozvao na hitne mjere za ublažavanje potencijalnih posljedica.

U Meksiku, gdje značajan dio BDP-a zavisi od trgovine sa SAD, analitičari su plan ocijenili kao „razoran“. Bivši ambasador Arturo Sarukan izjavio je da bi ovaj potez prekršio USMCA i narušio odnose u Sjevernoj Americi. U međuvremenu, Kina, koja je pod pritiskom SAD zbog proizvodnje fentanila, ponovila je spremnost na saradnju u borbi protiv narkotika, ali je upozorila na eskalaciju trgovinskih tenzija. „Niko ne može pobijediti u trgovinskom ili carinskom ratu“, rekao je portparol kineske ambasade.

Reakcije tržišta i uticaj na industriju

Trampova najava izazvala je trenutne reakcije na tržištu: kanadski dolar oslabio je za 1% u odnosu na američki, meksički pezo je pao za 2%, dok su azijska tržišta zabilježila pad. Carinske tarife bi mogle ozbiljno poremetiti industrije koje zavise od prekograničnih lanaca snabdjevanja, posebno proizvođače automobila, jer se vozila često transportuju između sjevernoameričkih zemalja tokom proizvodnje.

Istorijski kontekst i političke implikacije

Ovo nije prvi put da Tramp koristi trgovinske politike za rješavanje pitanja van ekonomije, budući da je još 2019. prijetio je eskalacijom tarifa na Meksiko kako bi smanjio migracije iz Centralne Amerike. Iako je broj susreta sa migrantima na američko-meksičkoj granici nedavno opao, brojke na kanadskoj granici su u porastu. Tramp je takođe nagovijestio mogućnost revizije USMCA 2026. godine kako bi se adresirale zabrinutosti u vezi sa ekonomskim uticajem Kine u regionu.

Predlog o carinskim tarifama naglašava Trampovu kontinuiranu posvećenost protekcionističkoj trgovinskoj politici. Iako je hvalio USMCA kao istorijski sporazum, nove mjere bi mogle da potkopaju dogovor, kao i da izazovu ekonomsku odmazdu, potencijalno šteteći američkim izvoznicima i potrošačima.